Friday, 26 February 2016

Formandu Senai 258 simu Sertifikadu


Sectretario Estado SEPFOPE Sr. Ilidio Ximenes da Costa hato'o Discurso wainhira halo graduasaun ba formadus sira iha Sentru Formasaun Senai Becora.

DILI- sekretaria estadu ba politika formasaun professional no Empregu (SEPFOPE) liu husi Centru formasaun Senai Becora gradua formandus hamutuk 258 pessoas ne’ebe mak ramata ona formasaun durante fulan 8 nian laran iha Centru Formasaun Senai Becora.

Tuir Diretor Centru Formasaun Senai Becora total formadus hamutuk 258 ho komposisaun mak hanesan Feto hamutuk 112 no mane 127  mak simu sertifikadu ba nivel I, II iha area 11 mak hanesan kustura ema hamutuk 21, karpintaria hamutuk 27, eletricidade hamutuk 18, Hidraulica hamutuk 12, hardware hamutuk 23, informatika 45, Refegesaun hamutuk 21, mecanica motos 9, pedreiro hamutuk 17, Panifikasaun 46 no ba sertikadu III hamutuk 19 iha area Eletricidade ba iha 1° Ciclo tinan 2015 ne’ebe mak hetan apoio husi ADB.

Tuir Diretor Centru Formasaun Senai Becora Lorensu da Silva Gusmao total formandus hamutuk 258 pessoas ne’e iha balun mos nivel edukasaun masterado nain 1, lisensiatura hamutuk 14 pessoas, bebas teori 10 no sira ne’ebe mak agora iha semester hamutuk 15 total hamutuk sira nebe’e mak mau husi nivel edukasaun universidade hamutuk nain 40 ho feto 15 no mane 25. 

Director Geral Para Politica Formasaun Professional Emprego Sr. Paulo Alves Entrega Sertificado ba Formandus Sira iha Sentru Formasaun Senai Becora.
Vice Presidente CCI-Tl Alberto de Carvalho iha nian Diskursu sente ksolok tebes tamba Centru Fotmasaun Senai Becora bele halo ona gradusaun ba formandus hamutuk 258 iha area oin-oin no mos husu ba formandus sira ne’ebe mak ramata ona formasaun atu bele kria rasik sira  nian serbisu no mos husu ba alin sira atu bele rai nafatin numero kontaktu hodi nune bele ajuda fahe informasaun kona ba kampu de serbisu no tuir Vice CCI-TL agora dadun ne’e Jacinto Grup halo ona rekrutamentu ba formandus iha area kustura hamutuk 100 pessosa mais agora daduan ne’e foin 45 pessoas mak serbisu no husu ba centru formasaun atu bele kontinua fasilita pedidu husi Jacinto Grup.

Sekretariu estadu ba politika formasaun professional no Empregu (SEPFOPE) Ilidio Ximenes husu ba formandus sira atu bele sai empreza juvinil no kria serbisu ba sira nia aan rasik no senti kontenti tamba Centru Senai hatudu ona ona sira nian kapasidade oins atu bele forma ema iha area oin-oin. 

Tuir Sekretariu Estadu Ilidio Ximenes da Costa ,  Formandus sira iha duni ona kapasidade atu bele halo sira nian knae r hanesan ema ne’ebe mak tuir ona formasaun no halo pratika no mos bele hetan kontratu husi kompanhia balu para bele halo produsan tijolu kesi no mos halo uma ba iha komunidade liu husi programa empregu rural kona ba uma lima iha Daulorok Posto Administrativo Soibada Municipio Manatuto no mos halo posto policia PNTL iha Dili, ida ne’e hatudu duni katak Formandus sira mos bele kria duni kampu serbisu ba sira nian aan rasik. 

Director Nacional Emprego Sr. Lucio Bere Tasi Entrega Sertificado ba Formadus sira iha Sentru Formasaun Senai Becora.

Iha parte seluk Sekretariu Estadu mos informa katak ba tinan ida ne’e sei kria lei ida para nune bele fasilita alin sira ne’ebe mak ramata ona formasaun iha centru hodi ba tau naran liu husi agencia ne’ebe mak governu hari hodi nune bele ajuda fasilita hela alin sira ba industria serbisu no mos husu ba ba formandus sira atu bele rai numero kontaktu tamba simu ona sertifikadu lalos hotu ona mais ida ne’e hanesan hahu atu buka no kria kampu serbisu ba sira nian rasik liu husi grupo ne’ebe mak sira forma, dehan Sekretariu Estadu SEPFOPE iha diskursu ba sermonia entrega sertifikadu iha Centru Formasaun Senai Becora.


Partisipa iha sermonia entrega serifikadu ba formandus sira mak hanesan Diretor Geral ba Politika Formasaun Professional no Empregu Sr Paulo Alves, Inspector geral do traballu, Diretores nasional SEPFOPE, Emprezario nasional no mos mestre sira. 

Thursday, 25 February 2016

SEPFOPE ho ME Asina MoU Konaba Programa Mobile Traning



Vice Ministru Edukasaun Sr. Abel Ximenes no Sekretariu Estadu SEPFOPE entrega dokumentus ba malu wainhira asinatrua  MoU ramata 

DÍLI—Sekretáriu Estadu ba Politika Formasaun Profesionál no Empregu Ministériu Edukasaun (ME) ho hala’o asina memorandu ida konaba rehabelitasaun edefisiu eskola konstrusaun, formasaun ba joven ho reparasaun ba kadeira ho mesa eskola, ka programa mobile traning.

“Aktividade rehabelitasaun edefisiu eskola ka konstrusaun, formasaun ba joven sira ho reparasaun ba kadeira meja ne’ebé mak a’at oan, ne’e hanesan meius ida ne’ebé parte rua Ministeriu Edukasaun ho SEPFOPE halo kri’ia mós kampu do servisu ba joven sira hodi halo servisu, liu-liu ba joven sira ne’ebé mak akaba esnsinu jéral, tekniku vokasionál sira no mós universitariu sir abele tuir mós treinamentu volontariu espesializada iha SEPFOPE, ne’e hanesan vantage ne’ebé diak tebes,” Segundu Vice Ministru Edukasaun Abel da Costa Ximenes dehan bainhira hala’o asina Mou iha salaun SEPFOPE Caicoli ohin.  

Tuir nia, orsamentu ne’ebé mak parte ME iha hodi aloka ba aktividade hirak refere total hamutuk 2 millioens ka milliaun rua. Preoridade ba eskola ne’ebé sei rehabelita mak hanesan eskola 28 de Novembru iha Becora, iha tan eskola 12 maibé ho osamentu ne’ebé limitadu parte ME sei hare uluk ba preoridade fatin tolu Munisipiu Díli mak eskola 28 de Novembru, ho eskola ida iha Illa Atauro no mós Munisipiu Ainaro iha postu administrativu Maubisse eskola ida, I possibleente sei hare mós eskola seluk. 

Aktividade ne’ebé mak halo hare ba durasaun tempu sei hare ba parte tekniku nia bainhira halo servisu, bainhira halo selesaun ba grupu komunitariu no sentru formasaun hosi SEPFOPE. Aktividade refere sei halo iha tinan  ida ne’e nia laran, atu nune’e estudante sira bele uja fasilidade ne’ebé diak bainhira tuir aprendejajem. 

Realidade iha karteira ho meja barak mak a’at ona no soe arbiru deit iha ambiente eskola nian. Ho problema ne’e mak parte rua ne’e kompleta malu liu hosi formasaun joven sira hodi bele ajuda ME hadia ba kondisaun hirak ne’e hotu. Liu hosi karteiras ne’ebé a’at bele hadia fali ba kadeira ho meja foun atu uja, ho ida ne’e mak bele hamenus lixu iha ambiente eskola nian, Vice Ministru hatete.  

  Alende ne’e iha fatin hanesan Sekretáriu Estadu ba Politika Formasaun Profesionál no Empregu Ilidio Ximenes da Costa dehan, programa mobile traning ne’e hanesan planu ida hare ba sasan iha eskola nia hanesan kadeira ho meja sira ne’ebé mak a’at ona no sai lixu iha ambiente eskola nian. 
“Atu prosesa fali sasan ne’ebé mak iha ona lixu hodi sai buat foun ida ne’e mak parte ami nia iha ideia ida hodi koopera hamutuk ho Ministériu Edukasaun atu bele hadia kadeira o meja ne’ebé a’at oan atu uteliza fali, ho eskola ne’ebé kondisaun a’at liu ona hodi halo fali rehabelitasaun,” Sekretáriu Estadu ne’e dehan. 

Foto hamutuk wainhira ramata ona sermonia asinatura MoU entre Edukasaun no SEPFOPE 
Ho kestaun ne’e atu bele uja nafatin alin joven sira ne’ebé mak tuir ona formasaun atu aplika fali iha pratika tanba formadu ona. No mós ba kompania sira ne’ebé mak toma responsabilidade ba servisu sira tenki uja estudante ne’ebé mak formadu ona atu nune’e bele fó servisu mós ba joven sira ne’ebé mak formadu ona hosi centru treinamentu sira hotu, nia esplika.

Tuir nia, ho programa mobail traning ne’ebé mai ho orsamentu ME nia no mau de obra mak mai hosi SEPFOPE hosi formandu sira, hodi halo servisu. 

Objetivu hosi programa ne’e fó obrigatoriumentu ba joven sira ne’ebé mak tuir ona formasaun iha kanalizasaun, soldadura, konstrusaun ho seluk tan ne’ebé aprende hosi fatin treinamentu sira. Exemplu konkretamentu ne’ebé mak estudante formadu sira halo ona mak programa SEPFOPE nian uma lima iha munisipiu sira, postu polisia nia iha capitál Díli laran. Bainhira atu halo sevisu ida presija koordenasaun ne’ebé mak diak, bele atinze ba metas dezenvolvimentu ne’ebé mak iha hodi muda ba kondisaun diak liu tan. (Tika | media-GSE)

Friday, 12 February 2016

Encontru Diresaun nasional Aprovizonamentu-SEPFOPE ho Kompanhia

Sekretaria Estadu ba Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE) liu husi Diresaun Nasional Aprovizonamentu (DNA) realiza enkontru ho kompanhia sira ne'ebe menang tender ba bens do servisu, ne'ebe mak hetan kontratu husi Sepfope hodi oferese material no equipamentus mai Sepfope hahu husi Marsu 2015 to'o Marsu 2016. iha enkontru ne'e Sepfope husu ba Kompanhia sira atu aprezenta invoice hodi halo prosesu pagamentu final para evita devidas mai Sepfope. Salaun Enkontru SEPFOPE. 12/16.

Tuesday, 17 November 2015

SEPFOPE inagura estrada iha Suco Katari Leten


Sekretariu Estadu SEPFOPE akompanha alin feto no mane hodi kua vita inagurasaun estrada rural iha Suco Katarai Leten


Estrada rural iha Suco Katrai Leten
Sekretariu Estadu ba Politika Formasaun Profisional no Empregu (SEPFOPE), Ilidio Ximenes da Costa iha loron kuarta 14/11/2015 inagura estada ne’ebe mak hetan rehabilitasaun no loke dalan foun liu husi programa empregu rural Sekretaria Estadu ba Politika Formasaun Professional no Empregu (SEPFOPE)  Liu husi programa rehabilitasaun no loke dalan foun iha Suco Katrai Leten bele fo beneficio populasaun husi Aldeia 5, no suco sira seluk hanasan Suco Katrai Karaik, Lauana, Suco Katrai Leten no mos sai hanesan dalan altenativu hodi liga ba iha posto  administrativu Atsabe.  
Padre Parokia fo bensaun antes inagurasaun estrada rural

Tuir Sekretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa estrada ida neé hanesan parte ne’be mak VI Governu apoio ba komunidade sira liu husi Programa Empregu Rural nebe mak iha Diresaun SEPFOPE nian okos no husu mos ba komunidade atu bele kuidado no tau matan ba dalan nebe mak hetan ona rehabilitasaun husi SEPFOPE hodi nune bele fasilita komunidade ba to’o iha vila hodi nune sira bele asesu ba merkadu liu husi serbisu hamutuk atu bele hadia no serbisu hamutuk liu husi programa arosan ou kerja bakti hodi nune bele hamos balete karik foer no kuidado, nune mos  Sekretariu Estadu fo agradece ba Kompanhia nebe mak kaer obra hodi halo rehabilitasaun estrada rural iha Suco Katrai Leten Posto Administrativo Letefoho Municipio Ermera.

Tuir Director Kompanhia Liumar Unipessoal Lda, anates atu hahu rehabilita estada nebeé sira nian part mos halo konsulta ona ho lider lokal para bele ajuda fo informasaun ba komunidade katak sira sei halo rehabilitasaun estrda rural, baleta no ponte kiik no sira mos husu ba komunidade atu bele partisipa direita iha programa rehabilitasaun estrada rural no involvimentu komunidade hamutuk 100 pessoal nebe no mos agredece tebes ba komunidade ne’ebe mak ofrese sira nian kafe hodi bele loke dalan foun para bele ajuda fasilita komunidade sira iha area rural.

Sekretariu Estadu halo observasaun hafoin inagurasaun estrada rural
Tuir chefe Suco husi Karai Leten hafoin SEPFOPE loke dalan foun no halo rehabilitasaun ba Estrada iha nian area agora dadun ne’e komunidade sira ne’ebe mak hela iha foho komesa ona muda mai iha besik estrada hodi bele asesu diak liu tan ba estrada no tuir xefe suco sira kontenti tebes ho programa SEPFOPE no mos husu para bele kontinua nafatin dezenvolve komunidade sira liu husi programa formasaun no atividade seluk tan.

Kontruksaun ba estrada rural ne’e kaer husi kompania lokal ne’ebe mak mai husi Posto administrativo Letefoho no ba konstrukasaun ne’e kaer husi kompanhia tolu mak hanesan Iki Bianunu, Ai Ramu no Padnaru Unip. Lda ho dursaun projeito duramte fulan 4 nian laran ho total distancia hamutuk 3 KM ho total orsamentu hamutuk $ 443,417.36
Sekretariu Estadu halo observasaun hafoin inagurasaun estrada rural
Partisipa iha iha inagurasaun estarda rural iha Suco Katarai Leten, Sekretariu Estadu SEPFOPE, Ilidio Ximenes da Costa, xefi gabinete SEPFOPE Banigno da Cruz, Diretor Nasional Emprego Lucio Beretasi, Eng. Nasional SEPFOPE no Municipio, Autoridade lokal no komunidade


Friday, 2 October 2015

Sumáriu Enkontru Sekretáriu Estadu SEPFOPE ho counterpart sira durante vizita Korea do Súl, 20 to’o 29 fulan Setembru 2015.

Ilustrasi by DeswindoArief | MediaSEPFOPE


20 Setembru, 2015

  • Enkontru ho Sr. Jang Huigook, Superintendente Edukasaun Munisípiu Gwanju nian. Iha enkontru ida ne’e Sr. Jang Huigook hato’o ninia laran ksolok hodi bele hasoru malu ho Sekretáriu Estadu no hato’o mós ninia disponibilidade atu bele fó apoiu ba Timor-Leste iha area edukasaun formal no naun formal. Superintendente promete atu fó apoiu ba Timor-Leste iha area ICT ka information communication technology. Entretantu Sekretáriu Estadu halo pedidu atu Superintendente fó apoiu la’ós de’it iha area ICT maibé iha mós area mekániku, agrikultura, plumbing, no karpintaria. Superintendente konkorda no haruka ninia ekipa tékniku hasoru malu ho delegasaun husi SEPFOPE nian hodi halo kedas diskusaun kle’an kona-ba tipu apoiu ne’ebé Superintendente atu fó, no iha kedas desizaun atu bele apoiu formasaun vokasionál iha area marsenaria (solda, etc)
  •   Enkontru ho Sr. Yoon Janghyun, Maiór husi Sidade Metropolitanu Gwanju. Maiór Yoon Janghyun nu’udar médiku matan nian hahú tiha ona servisu solidariedade ba Timor-Leste nia ukun rasik an iha 1996 bainhira halo vizita ba iha Timor-Leste. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu hetan mensajen pozitivu husi Maiór atu fó apoiu ba sentru formasaun sira ne’ebé SEPFOPE estabelese ona. Maiór hein proposta husi SEPFOPE atu bele realiza apoiu sira ne’e iha tempu badak, inklui atu simu Timoroan hodi mai turi formasaun vokasionál iha area sira ne’ebé SEPFOPE sujere iha proposta ne’ebé sei hatama.

21 Setembru, 2015

  • Asina Nota de Entendimentu ho Ospitál Veteranu Gwanju. Iha okaziaun ne’e Sekretariu Estadu SEPFOPE asina MoU ho Diretór Gwanju Veteran Hospital ne’ebé iha memorandu ne’e parte GVH konkorda atu fó asisténsia médiku ba traballadór Timoroan iha Gwanju no sei loke oportunidade atu simu médiku husi Timor-Leste hodi hetan formasaun espesífiku iha ospitál refere. Memorandu ne’e mós sei loke dalan ba GVH atu halo atividade tratamentu médiku ba Timoroan sira iha Timor-Leste.
  • Enkontru ho Water Team husi Fundasaun Belun ba Belun ne’ebé lidera husi Dr. Kang Hanrog. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu hasoru malu ho CEO husi kompañia Boyun ne’ebé espesialista iha projetu bee hemu nian. Kompañia ida ne’e iha interese atu halo investimentu ba bee hemu nian ho teknolojia husi Korea. Bazeia ba estimasaun kustu ba investimentu ne’e entre $5M to’o $9M. Tuir planu Water Team husi Fundasaun BbB sei vizita Timor-Leste hodi halo peskiza.

22 Setembru, 2015

  •  Enkontru ho Mr. Lee Haechan, Eis Primeiru Ministru, Eis Ministru Edukasaun no atuál Membru Asembleia. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu propoin ba membru asembleia ba asuntu negósiu estranjeiru no trade nian atu loke fali dalan ba traballadór Timoroan atu mai servisu iha setór agrikultura ne’ebé hapara tiha ona husi governu Korea iha tinan rua liubá. Sekretáriu Estadu mós halo pedidu atu ho podér no influensia polítika husi membru asembleia ne’e hodi governu Korea bele loke dalan ba Timoroan la’ós de’it iha area traballadór maibé mós iha area formasaun nian. Membru asembleia Lee Haechan konkorda no telefone kedas ba prezidente KOICA nian hodi husu kona-ba ajuda ne’ebé aloka ba Timor-Leste. Iha tempu ne’e kedas sekretáriu estadu simu informasaun katak orsamentu ODA ba Timor-Leste tinan oin sei hasa’e ba $6M husi $3M iha tinan ida ne’e. Eis primeiru ministru Mr. Lee Haechan promete atu ko’alia ho governu Korea nia apoiu ba Timor-Leste foku mós ba formasaun vokasionál tuir Timor-Leste nia pedidu.

23 Setembru, 2015

  • Enkontru ho Ms. Park Young-sun, Membru Asembleia ba asuntu Finansa. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu halo pedidu ba Ms. Park Young-su atu ho podér no influensia polítika ne’ebé iha husu ba governu Korea nian atu tau matan ba foinsa’e feto Timor liuhosi formasaun vokasionál hodi kapasita feto foinsa’e sira. Ms. Park Young-su telefone direta ba prezidente Korean EximBank atu bele hare ba asuntu ne’e tanba Korea EximBank doadór bo’ot ida ba KOICA. Iha okaziaun ne’e Ms. Park Young-su rekomenda atu governu Timor-Leste liuhosi SEPFOPE bele servisu direta ho munisípiu Guro ne’ebé hanesan baze eleitór ba Ms. Park nian tanba iha munisípiu refere iha atividade barak ne’ebé involve feto inklui formasaun.

24 Setembru 2015

  • Enkontru ho Maior Sidade Munisipál Hwasung, Mr. Chai In-Suk. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu apresia Hwasung City liuhosi Governador Provínsia Gyonggido nian ne’ebé fó apoiu komputadór hamutuk unidade 150 ba sentru formasaun ne’ebé SEPFOPE estabelese ona iha Timor. Maiór ne’e mós oferese formasaun iha area mekániku nian ba Timoroan na’in 30 atu mai tuir formasaun iha politéknika iha Hwasung City. Tuir planu formandu sira ne’e atu mai iha fulan Janeiru no Fevereiru tinan oin. Hwasung City sei kontinua atu fó apoiu ba Timor-Leste iha area formasaun, liu-liu iha mekánika, ICT, no indústria.    
  • Enkontru ho Diretór Kompañia Land Slide Protection, Mr. Jang. Iha enkontru ne’e Sekretáriu husu ba diretór kompañia nian atu bele implementa projetu protesaun rai monu tuir modelu ne’ebé iha Korea. Sekretáriu Estadu husu atu kompañia refere bele implementa projetu ki’ik hamutuk ho kompañia lokál hodi transfere matenek ba Timoroan sira. Kompañia refere hato’o sira nia disponibilidade no sei buka tempu atu ba Timor-Leste hodi halo estudu ida kona-ba kondisaun no estrutura rai iha Timor-Leste.

25 Setembru 2015

  • Enkontru ho Eis Primeira Dama Lee Hee-Ho, Espoza husi Eis Prezidente Kim Daejung. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu hodi povu Timor no governu Timor-Leste nia naran hato’o obrigadu ba Madam Lee ba kontribuisaun husi eis prezidente Kim Daejung ninia esforsu no apoiu tomak ba Timor-Leste nia ukun rasik an. Madam Lee mós hato’o ninia intensaun atu vizita Timor-Leste iha tempu badak nia laran tanba bainhira moras iha ospitál, Eis Prezidente Kim Daejung hateten ba madam katak nia arrepende tanba lá konsege vizita Timor-Leste enkuantu nia sei forte. Madam mós apresia tebes Fundasaun Belun ba Belun nia intensaun ne’ebé hakarak servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste atu harii Kim Daejung Center iha Timor. Ba inisiativa ida ne’e madam Lee hateten katak nia ho Kim Daejung nia belun sira sei halo esforsu hotu atu bele realiza idea atu hari Kim Daejung Center iha Timor. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu hato’o ba Madam Lee katak sei informa ba Eis PM Gusmao no Horta atu konvida Madam hodi ba vizita Timor-Leste.
  • Enkontru ho Vise Prezidente kompañia CJ iha Seoul. Iha enkontru ida ne’e CJ iha inisiativa atu fó apoiu ba Timoroan iha area formasaun, liu-liu ba feto sira oinsá atu bele prodúz paun no salsixa husi ikan. Sekretáriu Estadu apresia tebes inisiativa ida ne’e no sei prepara proposta ida hodi bele submete ba CJ atu fó formasaun iha area bakery no produsaun seluk ne’ebé iha relasaun ho hahán. Intensaun husi CJ ne’e atu loke mini fabrika ba produsaun paun no salsixa ikan hodi fornese ba programa school feeding program.
  • Enkontru ho Superintendente Sidade Metropolitanu Seoul Mr. Cho Hee-yeon. Iha enkontru ne’e superintendente promete atu ajuda Timor-Leste nia edukasaun hafoin Sekretáriu Estadu hato’o importánsia edukasaun naun formál ba dezenvolvimentu. Superintendente konkorda no iha tempu badak nia laran sei kria MoU ida atu bele estabelese kooperasaun entre governu Timor-Leste no sidade Metropolitanu Seoul. Alende apoiu meza no kadeira ba sentru formasaun sira iha Timor-Leste, Superintendente mós sei simu fumadór husi Timor-Leste atu mai tuir formasaun iha Seoul hodi bele hasa’e sira nia kapasidade. Desizaun ida ne’e superintendente foti hafoin Sekretáriu Estadu halo pedidu atu Superintendente hare mós ba setór kapasitasaun rekursu umanu nian.



26-28 Setembru 2015

  • Sekretáriu Estadu hasoru malu ho traballadór sira iha Korea do Súl hodi rona diretamente sira nia difikuldade no ideas oinsá sira mós atu fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia família no nasaun nian. Iha sorumutu ne’e Sekretáriu Estadu husu traballadór sira nia disponibilidade atu bele implementa programa saving for future no saving for development ne’ebé SEPFOPE sei lansa. Programa ne’e atu husu traballadór sira haruka osan 10-20% husi sira nia saláriu ba banku ida iha Timor-Leste ne’ebé sei fó kréditu fali ba emprezáriu ki’ik sira hodi bele hamoris negósiu no indústria ki’ik iha Timor-Leste. Maioria traballadór konkorda ho idea ida ne’e no iha tempu badak nia laran SEPFOPE sei kria baze legal hodi hahú implementa programa refere.

29 Setembru 2015


  • Enkontru ho Labor Attorney, Young Tag Kim. Iha enkontru ne’e advogadu Koreanu ne’e oferese atu fó asisténsia legál ba traballadór Timoroan sira liuhosi Fundasaun Belun ba Belun. Sekretáriu Estadu aseita no apresia idea ida ne’e no husu ba advogadu ne’e atu fó formasaun kona-ba lei trabalho Korea nian ba funsionáriu Embaixada Timor-Leste nian nune’e bele fó asisténsia di’ak liubá traballadór sira. Advogadu ne’e husu atu Embaixada Timor-Leste fó títulu hodi sai baze legál ida ba nia bainhira fó asisténsia legál ba traballadór sira. Ba asuntu ida ne’e Servisu Adidu nian sei diskute ho Embaixada.
    20 Setembru, 2015

    • Enkontru ho Sr. Jang Huigook, Superintendente Edukasaun Munisípiu Gwanju nian. Iha enkontru ida ne’e Sr. Jang Huigook hato’o ninia laran ksolok hodi bele hasoru malu ho Sekretáriu Estadu no hato’o mós ninia disponibilidade atu bele fó apoiu ba Timor-Leste iha area edukasaun formal no naun formal. Superintendente promete atu fó apoiu ba Timor-Leste iha area ICT ka information communication technology. Entretantu Sekretáriu Estadu halo pedidu atu Superintendente fó apoiu la’ós de’it iha area ICT maibé iha mós area mekániku, agrikultura, plumbing, no karpintaria. Superintendente konkorda no haruka ninia ekipa tékniku hasoru malu ho delegasaun husi SEPFOPE nian hodi halo kedas diskusaun kle’an kona-ba tipu apoiu ne’ebé Superintendente atu fó, no iha kedas desizaun atu bele apoiu formasaun vokasionál iha area marsenaria (solda, etc)
    •   Enkontru ho Sr. Yoon Janghyun, Maiór husi Sidade Metropolitanu Gwanju. Maiór Yoon Janghyun nu’udar médiku matan nian hahú tiha ona servisu solidariedade ba Timor-Leste nia ukun rasik an iha 1996 bainhira halo vizita ba iha Timor-Leste. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu hetan mensajen pozitivu husi Maiór atu fó apoiu ba sentru formasaun sira ne’ebé SEPFOPE estabelese ona. Maiór hein proposta husi SEPFOPE atu bele realiza apoiu sira ne’e iha tempu badak, inklui atu simu Timoroan hodi mai turi formasaun vokasionál iha area sira ne’ebé SEPFOPE sujere iha proposta ne’ebé sei hatama.

    21 Setembru, 2015

    • Asina Nota de Entendimentu ho Ospitál Veteranu Gwanju. Iha okaziaun ne’e Sekretariu Estadu SEPFOPE asina MoU ho Diretór Gwanju Veteran Hospital ne’ebé iha memorandu ne’e parte GVH konkorda atu fó asisténsia médiku ba traballadór Timoroan iha Gwanju no sei loke oportunidade atu simu médiku husi Timor-Leste hodi hetan formasaun espesífiku iha ospitál refere. Memorandu ne’e mós sei loke dalan ba GVH atu halo atividade tratamentu médiku ba Timoroan sira iha Timor-Leste.
    • Enkontru ho Water Team husi Fundasaun Belun ba Belun ne’ebé lidera husi Dr. Kang Hanrog. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu hasoru malu ho CEO husi kompañia Boyun ne’ebé espesialista iha projetu bee hemu nian. Kompañia ida ne’e iha interese atu halo investimentu ba bee hemu nian ho teknolojia husi Korea. Bazeia ba estimasaun kustu ba investimentu ne’e entre $5M to’o $9M. Tuir planu Water Team husi Fundasaun BbB sei vizita Timor-Leste hodi halo peskiza.

    22 Setembru, 2015

    •  Enkontru ho Mr. Lee Haechan, Eis Primeiru Ministru, Eis Ministru Edukasaun no atuál Membru Asembleia. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu propoin ba membru asembleia ba asuntu negósiu estranjeiru no trade nian atu loke fali dalan ba traballadór Timoroan atu mai servisu iha setór agrikultura ne’ebé hapara tiha ona husi governu Korea iha tinan rua liubá. Sekretáriu Estadu mós halo pedidu atu ho podér no influensia polítika husi membru asembleia ne’e hodi governu Korea bele loke dalan ba Timoroan la’ós de’it iha area traballadór maibé mós iha area formasaun nian. Membru asembleia Lee Haechan konkorda no telefone kedas ba prezidente KOICA nian hodi husu kona-ba ajuda ne’ebé aloka ba Timor-Leste. Iha tempu ne’e kedas sekretáriu estadu simu informasaun katak orsamentu ODA ba Timor-Leste tinan oin sei hasa’e ba $6M husi $3M iha tinan ida ne’e. Eis primeiru ministru Mr. Lee Haechan promete atu ko’alia ho governu Korea nia apoiu ba Timor-Leste foku mós ba formasaun vokasionál tuir Timor-Leste nia pedidu.

    23 Setembru, 2015

    • Enkontru ho Ms. Park Young-sun, Membru Asembleia ba asuntu Finansa. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu halo pedidu ba Ms. Park Young-su atu ho podér no influensia polítika ne’ebé iha husu ba governu Korea nian atu tau matan ba foinsa’e feto Timor liuhosi formasaun vokasionál hodi kapasita feto foinsa’e sira. Ms. Park Young-su telefone direta ba prezidente Korean EximBank atu bele hare ba asuntu ne’e tanba Korea EximBank doadór bo’ot ida ba KOICA. Iha okaziaun ne’e Ms. Park Young-su rekomenda atu governu Timor-Leste liuhosi SEPFOPE bele servisu direta ho munisípiu Guro ne’ebé hanesan baze eleitór ba Ms. Park nian tanba iha munisípiu refere iha atividade barak ne’ebé involve feto inklui formasaun.

    24 Setembru 2015

    • Enkontru ho Maior Sidade Munisipál Hwasung, Mr. Chai In-Suk. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu apresia Hwasung City liuhosi Governador Provínsia Gyonggido nian ne’ebé fó apoiu komputadór hamutuk unidade 150 ba sentru formasaun ne’ebé SEPFOPE estabelese ona iha Timor. Maiór ne’e mós oferese formasaun iha area mekániku nian ba Timoroan na’in 30 atu mai tuir formasaun iha politéknika iha Hwasung City. Tuir planu formandu sira ne’e atu mai iha fulan Janeiru no Fevereiru tinan oin. Hwasung City sei kontinua atu fó apoiu ba Timor-Leste iha area formasaun, liu-liu iha mekánika, ICT, no indústria.    
    • Enkontru ho Diretór Kompañia Land Slide Protection, Mr. Jang. Iha enkontru ne’e Sekretáriu husu ba diretór kompañia nian atu bele implementa projetu protesaun rai monu tuir modelu ne’ebé iha Korea. Sekretáriu Estadu husu atu kompañia refere bele implementa projetu ki’ik hamutuk ho kompañia lokál hodi transfere matenek ba Timoroan sira. Kompañia refere hato’o sira nia disponibilidade no sei buka tempu atu ba Timor-Leste hodi halo estudu ida kona-ba kondisaun no estrutura rai iha Timor-Leste.

    25 Setembru 2015

    • Enkontru ho Eis Primeira Dama Lee Hee-Ho, Espoza husi Eis Prezidente Kim Daejung. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu hodi povu Timor no governu Timor-Leste nia naran hato’o obrigadu ba Madam Lee ba kontribuisaun husi eis prezidente Kim Daejung ninia esforsu no apoiu tomak ba Timor-Leste nia ukun rasik an. Madam Lee mós hato’o ninia intensaun atu vizita Timor-Leste iha tempu badak nia laran tanba bainhira moras iha ospitál, Eis Prezidente Kim Daejung hateten ba madam katak nia arrepende tanba lá konsege vizita Timor-Leste enkuantu nia sei forte. Madam mós apresia tebes Fundasaun Belun ba Belun nia intensaun ne’ebé hakarak servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste atu harii Kim Daejung Center iha Timor. Ba inisiativa ida ne’e madam Lee hateten katak nia ho Kim Daejung nia belun sira sei halo esforsu hotu atu bele realiza idea atu hari Kim Daejung Center iha Timor. Iha enkontru ne’e Sekretáriu Estadu hato’o ba Madam Lee katak sei informa ba Eis PM Gusmao no Horta atu konvida Madam hodi ba vizita Timor-Leste.
    • Enkontru ho Vise Prezidente kompañia CJ iha Seoul. Iha enkontru ida ne’e CJ iha inisiativa atu fó apoiu ba Timoroan iha area formasaun, liu-liu ba feto sira oinsá atu bele prodúz paun no salsixa husi ikan. Sekretáriu Estadu apresia tebes inisiativa ida ne’e no sei prepara proposta ida hodi bele submete ba CJ atu fó formasaun iha area bakery no produsaun seluk ne’ebé iha relasaun ho hahán. Intensaun husi CJ ne’e atu loke mini fabrika ba produsaun paun no salsixa ikan hodi fornese ba programa school feeding program.
    • Enkontru ho Superintendente Sidade Metropolitanu Seoul Mr. Cho Hee-yeon. Iha enkontru ne’e superintendente promete atu ajuda Timor-Leste nia edukasaun hafoin Sekretáriu Estadu hato’o importánsia edukasaun naun formál ba dezenvolvimentu. Superintendente konkorda no iha tempu badak nia laran sei kria MoU ida atu bele estabelese kooperasaun entre governu Timor-Leste no sidade Metropolitanu Seoul. Alende apoiu meza no kadeira ba sentru formasaun sira iha Timor-Leste, Superintendente mós sei simu fumadór husi Timor-Leste atu mai tuir formasaun iha Seoul hodi bele hasa’e sira nia kapasidade. Desizaun ida ne’e superintendente foti hafoin Sekretáriu Estadu halo pedidu atu Superintendente hare mós ba setór kapasitasaun rekursu umanu nian.



    26-28 Setembru 2015

    • Sekretáriu Estadu hasoru malu ho traballadór sira iha Korea do Súl hodi rona diretamente sira nia difikuldade no ideas oinsá sira mós atu fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu ekonomia família no nasaun nian. Iha sorumutu ne’e Sekretáriu Estadu husu traballadór sira nia disponibilidade atu bele implementa programa saving for future no saving for development ne’ebé SEPFOPE sei lansa. Programa ne’e atu husu traballadór sira haruka osan 10-20% husi sira nia saláriu ba banku ida iha Timor-Leste ne’ebé sei fó kréditu fali ba emprezáriu ki’ik sira hodi bele hamoris negósiu no indústria ki’ik iha Timor-Leste. Maioria traballadór konkorda ho idea ida ne’e no iha tempu badak nia laran SEPFOPE sei kria baze legal hodi hahú implementa programa refere.

    29 Setembru 2015

    • Enkontru ho Labor Attorney, Young Tag Kim. Iha enkontru ne’e advogadu Koreanu ne’e oferese atu fó asisténsia legál ba traballadór Timoroan sira liuhosi Fundasaun Belun ba Belun. Sekretáriu Estadu aseita no apresia idea ida ne’e no husu ba advogadu ne’e atu fó formasaun kona-ba lei trabalho Korea nian ba funsionáriu Embaixada Timor-Leste nian nune’e bele fó asisténsia di’ak liubá traballadór sira. Advogadu ne’e husu atu Embaixada Timor-Leste fó títulu hodi sai baze legál ida ba nia bainhira fó asisténsia legál ba traballadór sira. Ba asuntu ida ne’e Servisu Adidu nian sei diskute ho Embaixada.

Monday, 28 September 2015

Mata dalan Aplikasaun ba Traballadór Estranjeiru

Ilustration photo by : DeswindoArief


○ / Saida mak seguru de asidente industria?

- Seguru de asidente sei kobre asidente ba traballadór ne’ebé relevante iha serbisu, no sei kobre mós moras ne’ebé akontese ba traballadór depois liu loron haat sei fó mós tratamentu. Durante halo tratamentu traballadór mós sei hetan saláriu 70% husi saláriu báziku, no bainhira ho traballadór ne’ebé mak lakon vida (mate) traballadór sei hetan osan hosi seguru sosiál Korea nian.  
- Traballadór estranjeiru ne’ebé legal ho mós ilegál iha diretu no bele hetan diretu hanesan mós ema Korea, bainhira rejistu ona bele hetan kompensasaun.     
- Depois fila ona ba rain rasik/nasaun rasik karik hetan moras ne’ebé mak kauza hosi serbisu, traballadór bele kontaktu Sentru EPS, ou edifísiu Rekursu Umanu Korea iha nasaun refere atu bele rejistu no aplika hodi bele hetan kompensasaun.
○ Prosedura rejistu no aplikasaun ba traballadór estranjeiru ne’ebé fila ona ba Rain rasik.
- Traballadór estranjeiru depois hetan esplikasaun hosi sentru EPS Serbisu Rekursu Umanu Korea nian relasiona ho seguru asidente, traballadór sei prienxe formatu ba reembolsu osan asidente seguru nian no sei submete mai iha Kooperativa Trabalho Korea nian.  
- Kooperativa trabalho Korea nian sei foti desizaun tuir no bazeia ba iha serbisu investigasaun asidente no tuir deskrisaun nian.
Instrusaun ba Aplikasaun reembolsu osan asidente seguru nian.

① Data Kontratu • total oras serbisu kada semana • • oras serbisu, 
② oras deskansa • oras han • 
③ tuir divizaun (kompana, responsavel, oras serbisu) 
④ savi • todan, 
⑤ rekord saúde • rekord akontesimentu asidente, 
⑥ ezersísiu kazuál no gosta/hobi, 
⑦ hemu no fuma, 
⑧ serbisu (kada oras), 
⑨ hanoin hosi inspetór, inspetór ou kauza ne’ebé iha, 
⑩ informasaun hosi sasin, ⑪ kauza ne’ebé hetan hosi fasilidade saúde, 
⑫ akontesimentu ne’ebé hanesan, estatutu moras, 
⑬ tenke submete no fó Informasaun detalla kona ba faktu simu saláriu durante períodu tratamentu bainhira la serbisu hosi empregadu/patraun.   


Prosesu nebe responde servisu                 
Submete formatu reembolsu osan seguru asidente nian
traballadór Sentru EPS  
Investigasaun disastre nian
Determina Okupasionál asidente
Formatu reembolsu osan seguru asidente.
Prosesu notifikasaun rezultadu.
Seguru de asidente industria nia tipu/funsaun
Reembolsu osan atu hetan tratamentu asidente seguru nian
Se presiza, oferese tratamentu saúde liu hosi loron haat bainhira akontese asidente.
Taka saláriu
70% hosi total saláriu kada loron ba períodu bainhira la serbisu, no halo tratamentu no asidente.    
Reembolsu osan kuandu moras ou kanek la kura
Depois tinan rua tratamentu saúde, bainhira kanek ou moras ne’ebé mak la kura, relasiona pagamentu saláriu ne’ebé taka tuir kondisaun lei ne’ebé iha.
Osan kompensa aleja nian
Sei kompensa mós ba aleza ne’ebé traballadór hetan tuir deskrisaun aleza ne’ebé hetan depois de tratamentu, se konsidera aleza iha klase 14 sei hetan kompensa.
Kustu ba ema moris
No kustu funeral
Kompensasaun ba ema ne’ebé salva/moris no kustu kompensasaun funeral ou kompensasaun ba família hosi total ne’ebé iha.

Sentru EPS
- Responsavel : Lee Sang kyung
- Enderesu: 410-411, CBD2 Timor Plaza Presidente Nicolau Lobato, Comoro, Dili, Timor Leste
-670-331-3328

Matadalan Rezistu ba Traballador Aplikasaun ba iha Seguru Asidente iha Serbisu Fatin

Ilustration photo by : DeswindoArief

○ Saida mak seguru asidente industria?   
- Seguru de asidente sei kobre asidente ba traballadór ne’ebé relevante iha serbisu, no sei kobre mós moras ne’ebé akontese ba traballadór depois liu loron haat sei fó mós tratamentu. Durante halo tratamentu traballadór mós sei hetan saláriu 70% husi saláriu báziku, no bainhira ho traballadór ne’ebé mak lakon vida (mate) traballadór sei hetan osan hosi seguru sosiál Korea nian.  
- Traballadór estranjeiru ne’ebé legal ho mós ilegál iha direitu no bele hetan diretu hanesan mós ema Korea, bainhira rejistu no bele hetan kompensasaun.     

○ Prosedura rejistu no aplikasaun ba traballadór estranjeiru ne’ebé fila ona ba Rain rasik.
- Tama iha pazina elektronik/web site no prenxe formulariu seguru asidente industrial no submete ba iha edifisiu kompitente.  

Konfirma informasaun empregadu nian no traballador iha prosesu investigasaun, ou karik presiza kompleta dokumentu, ne’ebe kazu balun ne’ebe maka tratamentu pendenti hela.
※ Se bainhira halo aplikasaun ba iha reembolsumentu osan saude nian, sei determinan hosi komisaun bazeia ba asidente ne’ebe akontese.
○ Prosedure  


formatu reembolsu osan seguru asidente nian
Submete
Determina Okupasionál asidente
Prosesu notifikasaun rezultadu.
○ Tipu Benifisiu

Reembolsu
Se karik presiza tan tratamentu liu loron haat instituisaun designadu sei oferese tratamentu iha Republika Korea.
Taka salariu
sei hetan 70% pursentu hosi salariu kada fulan, implementa ba sira ne’ebe mak hetan asidente iha serbisu laran no relasiona ho oras serbisu nian.
Kompensasaun
Pensaun nian
Depois tratamentu liu tinan rua mak hetan moras no problema saude ne’ebe mak seidauk kura, no tuir lei ou akto ne’ebe iha sei hetan pagamentu.
Benefisiu ba disabilidade
Pagamentu ba disabilidade sei hare no sukat hosi medida no grau 14, se karik bainhira depois de tratamentu sei iha moras no hetan desibilidade no moras sei hetan tan asistensia saude atu bele kompleta saude.
Benefisiu ba ema ne’ebe mate no ne’ebe moris (iha asidente)
Pensaun ba sira ne’ebe mak moris no mate iha asidente sei hetan pagamentu no kustu ba funeral.

 

© 2013 SEPFOPE Timor Leste. All rights resevered. Designed by Templateism

Back To Top